Evropska unija je najveći donator u Republici Srbiji. Od 2000. godine, EU je, kroz različite instrumente i fondove, Republici Srbiji obezbedila više od 7 milijardi evra bespovratne pomoći za podršku reformama. Podrška EU namenjena je neophodnim pravnim, institucionalnim, administrativnim, ekonomskim i društvenim reformama na putu ka EU u različitim oblastima - od pravosuđa, javne uprave i javnih finansija do obrazovanja, zapošljavanja, transporta, poljoprivrede i zaštite životne sredine. Podrška takođe doprinosi razvoju lokalne privrede, smanjenju razlika u razvoju različitih područja, pružajući mogućnosti za zapošljavanje, obrazovanje i rešavanje ključnih izazova u društvu/državi.
Srbija je dobila status države kandidata 1. marta 2012. godine, što je donelo nov podsticaj u korišćenju IPA fondova. Instrument za pretpristupnu pomoć (the Instrument for Pre-Accession Assistance 2014-2020 - IPA) je instrument sveobuhvatne podrške procesu evropskih integracija zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo, kako u oblasti finansijske pomoći, tako i u oblasti tehničke podrške reformama, koje se sprovode u zemlji. Republika Srbija trenutno koristi sredstva iz Instrumenta EU za pretpristupnu pomoć IPA II za period 2014-2020 i IPA III za period 2021-2027. (iz IPA II - Republici Srbiji je dodeljeno oko 1.5 milijardi evra; iz IPA III – Republici Srbiji do sada je odobreno blizu 450 miliona evra kroz godišnje akcione planove 2021-2023). Kada je reč o IPARD Programu koji je namenjen podršci u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, EU je kroz dva programa, IPARD II i IPARD III, obezbedila bespovratnu pomoć u iznosu od ukupno 463 miliona evra (175 i 288 miliona evra).
Naša država korisnik je i sredstava dostupnih preko Višekorisničke IPA, instrumenta kojim se podržavaju inicijative od regionalnog značaja za Zapadni Balkan. Kroz ovaj instrument sprovode se inicijative usmerene na regionalno povezivanje javnih usluga/institucija u različitim oblastima (carina, policija, itd.), one usmerene u investicije u regionalnu saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, razvoj biznisa i očuvanje životne sredine, kao i . one koje promovišu dobrosusedske odnose i lokalni razvoj u pograničnim regionima – kroz programe prekogranične saradnje unutar regiona i sa zemljama koje su članice EU, kao i programe transnacionalne i međuregionalne saradnje. U periodu 2014-2020. kroz Višekorisničku IPA je za sve korisnike instrumenta bilo alocirano 2,98 milijardi evra, dok je u periodu 2021-2027. godine za iste svrhe do sada alocirano oko 3,6 milijardi evra.
Programi teritorijalne saradnje ili Interreg programi podstiču saradnju pograničnih teritorija susednih država (prekogranična saradnja) ili saradnju delova ili celih država (transnacionalna saradnja i međuregionalna saradnja) na rešavanju pitanja od zajedničkog interesa – zaštita životne sredine, upravljanje otpadom, pružanje usluga u različitim sektorima, kulturna i ekonomska saradnja, turizam, saobraćaj itd. . U periodu 2004-2022. godine kroz ove programe u Srbiji ugovoreno je više od 400 miliona evra, a za period 2021-2027 EU je za sprovođenje prekogranične saradnje u našoj zemlji opredelila 589 miliona evra.
Republika Srbija učestvuje u 11 programa Unije. Programi Unije predstavljaju značajan izvor finansiranja inicijativa u različitim oblastima, inovativnih rešenja, ulaganja u ljudske resurse i podsticanje mobilnosti mladih ljudi. Njihova prednost je i u tome što omogućavaju saradnju pravnih i fizičkih lica iz država članica Evropske unije i država u procesu pristupanja na konkretnim projektima i na taj način usvajanje i primenu dokazano najboljih iskustava.
Pored navedenih, kao jedna od osnovnih namena IPA instrumenta je izgradnja administrativnih kapaciteta za sprovođenje fondova koji su dostupni nakon pristupanja EU, odnosno fondova Kohezione politike EEU. Koheziona politika predstavlja glavnu investicionu i razvojnu politiku EU, koja doprinosi stvaranju novih radnih mesta, poboljšanju kvaliteta života građana i povećanju ukupnog ekonomskog razvoja kako država članica, tako i EU u celini.
Takođe je važno pomenuti fondove kao što su Fond solidarnosti i Regionalni poverilački fond EU, kao odgovor na krizu u Siriji (MADAD), koji su uspostavljeni kao odgovor Evropske unije na nepredvidive izazove (prirodne katastrofe, migrantsku krizu) i koji predstavljaju solidarnost Unije u rešavanju stvarnih izazova. Fond solidarnosti je Srbiji pružio 72 miliona evra direktne finansijske pomoći, prvo za saniranje posledica poplava 2014. godine, te za potrebe zaštite javnog zdravlja usled krize izazvane virusom KOVID-19, dok je iz MADAD-a R. Srbija dobila preko 44 miliona evra za unapređenje upravljanja migratornim tokovima.
Osim pomenutih instrumenata, u maju 2024. godine, Evropski savet je usvojio regulatorni okvir za Plan rasta za Zapadni Balkan čiji cilj je da zemljama regiona omogući neke od pogodnosti i pre formalnog stupanja u članstvo u EU, kao i da se pruži podrška regionu u sprovođenju reformi za održivi ekonomski rast, regionalnu integraciju i Zajedničko regionalno tržište. Putem ovog novog finansijskog instrumenta, regionu će biti obezbeđena pomoć u iznosu od šest milijardi evra (dve milijarde evra bespovratnih sredstava i četiri milijarde evra u povoljnim kreditima). Podrška iz ovog instrumenta biće usaglašena sa onom koju region već dobija kroz postojeći Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III). Poseban fokus biće na sektorima koji su ključni za društveni i ekonomski razvoj, poput transporta, dekarbonizacije, energetike, zelene i digitalne tranzicije, kao i obrazovanja i razvoja veština, sa posebnim akcentom na mlade.